NARUČI SE

Bolesti štitnjače: simptomi, dijagnostika i liječenje

Home » Centar za štitnjaču i doštitne žlijezde » Bolesti štitnjače: simptomi, dijagnostika i liječenje

Štitnjača je mala žlijezda s velikom ulogom u zdravlju – nalazi se u donjem dijelu vrata, a svojim hormonima upravlja radom gotovo svih organa u tijelu. Proizvodi dva ključna hormona – T3 (trijodtironin) i T4 (tiroksin) – koji reguliraju brzinu metabolizma, rad srca, tjelenu temperaturu, kognitivne funkcije, probavu, ali i emocionalnu stabilnost.

Budući da je rad štitnjače povezan s gotovo svakim sustavom u tijelu, simptomi njenih poremećaja mogu biti raznoliki i često neprepoznati.

Koji su simptomi bolesti štitnjače?

Poremećaji štitnjače mogu nastati kao posljedica prekomjernog lučenja hormona (hipertireoza), smanjenog lučenja hormona (hipotireoza), stvaranja čvorova, upala ili tumorskih promjena. Simptomi variraju ovisno o vrsti poremećaja, no neki su zajednički:

  • Kronični umor i iscrpljenost
  • Neobjašnjiv porast ili gubitak tjelesne težine
  • Osjećaj hladnoće (hipotireoza) ili vrućine i znojenja (hipertireoza)
  • Lupanje srca, ubrzan puls
  • Poremećaji sna, razdražljivost, anksioznost ili depresija
  • Opadanje kose, suha koža, lomljivi nokti
  • Problemi s koncentracijom i pamćenjem
  • Nepravilnosti menstrualnog ciklusa ili smanjena plodnost
  • Kvržica ili osjetljivost u vratu

U nekim slučajevima simptomi mogu biti vrlo blagi ili potpuno izostati – osobito kod čvorova i rane faze karcinoma štitnjače – što dodatno naglašava važnost redovitih pregleda.

Najčešće dijagnoze vezane uz štitnjaču

  • Hipotireoza – usporen rad štitnjače, najčešće uzrokovan Hashimotovim tireoiditisom. Tipični simptomi uključuju umor, pospanost, debljanje, zatvor i usporen rad srca. Liječi se nadomjesnom terapijom levotiroksinom.
  • Hipertireoza – ubrzan rad štitnjače, često zbog Gravesove bolesti ili toksičnih čvorova. Simptomi su mršavljenje, pojačano znojenje, tremor i osjećaj “unutarnje napetosti”. Liječi se lijekovima, radioaktivnim jodom ili operacijom.
  • Čvorovi štitnjače – najčešće benigni, ali neki čvorovi zahtijevaju punkciju i praćenje. Sumnjivi čvorovi upućuju se na citološku obradu kako bi se isključila zloćudna promjena.
  • Tireoiditisi – upale štitnjače, koje mogu biti autoimune (Hashimoto), subakutne (virusne) ili postporođajne. Često prolaze kroz faze hipertireoze pa hipotireoze.
  • Karcinom štitnjače – najčešće papilarni karcinom, koji ima odličnu prognozu ako se otkrije i liječi na vrijeme.

Kako izgleda obrada štitnjače?

Dijagnostička obrada štitnjače uključuje:

  1. Hormonske pretrage:
    • TSH (tireostimulirajući hormon) – najosjetljiviji pokazatelj funkcije
    • fT3 i fT4 – aktivni hormoni štitnjače
    • Anti-TPO i anti-Tg – protutijela kod autoimunih bolesti
  2. Ultrazvuk štitnjače i limfnih čvorova vrata:
    Neinvazivna metoda koja omogućuje prikaz veličine štitnjače, čvorova, upalnih i tumorskih promjena. Pretraga je bezbolna i traje oko 15 minuta.
  3. Citološka punkcija čvora (FNA):
    Radi se pod ultrazvučnom kontrolom kada čvor pokazuje sumnjive karakteristike. Pomoću tanke igle uzima se uzorak stanica koji se analizira pod mikroskopom.
  4. Scintigrafija (po potrebi):
    Koristi se kod toksičnih čvorova kako bi se prikazala njihova funkcionalna aktivnost (tzv. “vrući” i “hladni” čvorovi).

Kada je potrebna operacija štitnjače?

Kirurško liječenje štitnjače indicirano je kada se:

  • sumnja na ili potvrdi karcinom štitnjače
  • čvorovi značajno povećaju ili pritišću okolne strukture
  • otkrije hormonski aktivan čvor (toksični adenom)
  • guša estetski ili funkcionalno smeta pacijentu

U modernim centrima operacija se izvodi minimalno invazivnim pristupom, što omogućuje manji rez, kraći oporavak i vrlo dobre estetske rezultate.

Važnost redovitih kontrola

Kod poznatih bolesti štitnjače, kontrola hormona i ultrazvučna evaluacija preporučuje se svakih 6–12 mjeseci. Redovita praćenja omogućuju pravovremenu prilagodbu terapije i sprječavaju komplikacije.

MEDICINA


Ostali postovi


    Doktori