Za razliku od upalnih i opstruktivnih stanja žlijezda slinovnica, tumori žlijezda slinovnica najčešće se očituju kao bezbolna, postupno rastuća kvržica koja ne prolazi. Upravo zbog izostanka boli i upalnih simptoma pacijenti takve promjene često dulje promatraju i odgađaju pregled, smatrajući ih bezazlenima.

Međutim, važno je naglasiti da je pravodobna dijagnoza ključna za uspješno liječenje tumora žlijezda slinovnica, neovisno o tome radi li se o dobroćudnoj ili zloćudnoj promjeni. Što se ranije postavi dijagnoza, to su terapijske mogućnosti jednostavnije, a funkcionalni i estetski rezultati bolji.

Iako su dobroćudni tumori žlijezda slinovnica znatno češći od zloćudnih, osobito u području parotidne žlijezde, na temelju samog opipa ili subjektivnog dojma nije moguće pouzdano razlikovati o kakvoj se promjeni radi. Zbog toga svaka trajna kvržica zahtijeva stručnu dijagnostičku obradu.

Dobroćudni tumori najčešće zahvaćaju parotidnu žlijezdu, iako se mogu pojaviti i u submandibularnoj ili sublingvalnoj regiji. Obično rastu polako, najčešće su bezbolni i relativno pomični u odnosu na okolna tkiva, što često stvara lažan osjećaj sigurnosti.

Za dobroćudne tumore vrijedi nekoliko važnih obilježja:

• ne nestaju spontano i ne povlače se bez liječenja
• imaju sklonost postupnom, ponekad dugogodišnjem rastu
• s vremenom mogu otežati kirurško liječenje zbog povećanja volumena i odnosa prema važnim anatomskim strukturama

Iako nisu zloćudni, pravodobno kirurško uklanjanje dobroćudnih tumora preporučuje se, jer je zahvat u ranijoj fazi tehnički jednostavniji, sigurniji i s manjim rizikom komplikacija, osobito kod tumora parotide.

Zloćudni tumori žlijezda slinovnica znatno su rjeđi, ali klinički ozbiljniji i zahtijevaju agresivniji terapijski pristup. Njihova klinička slika može biti raznolika, ali najčešće uključuje:

• brži i agresivniji rast u usporedbi s dobroćudnim tumorima
• tvrdu, slabije pomičnu ili fiksiranu tvorbu
• pojavu bolova ili nelagode
• zahvaćenost živca lica, što se može očitovati slabošću ili asimetrijom mišića lica

Važno je istaknuti da je kod submandibularne, a osobito sublingvalne žlijezde, relativni udio zloćudnih tumora veći nego u parotidi. Zbog toga se svaka trajna kvržica u tim regijama mora shvatiti ozbiljno i obraditi bez odgađanja.

Liječenje tumora žlijezda slinovnica u pravilu je kirurško, neovisno o tome radi li se o dobroćudnoj ili zloćudnoj promjeni. Ciljevi kirurškog zahvata su jasno definirani:

• potpuno uklanjanje tumorske promjene
• očuvanje funkcije okolnih struktura, kada god je to moguće
• dobivanje pouzdane patohistološke dijagnoze, koja je temelj daljnjeg liječenja

Ovisno o vrsti tumora, njegovoj veličini i proširenosti, operacija može uključivati:

• parcijalno odstranjenje žlijezde
• totalno odstranjenje zahvaćene žlijezde
• uklanjanje tumora uz očuvanje okolnih anatomskih struktura
• operaciju limfnih čvorova vrata, kada postoji sumnja na širenje bolesti
• dodatnu onkološku terapiju (radioterapiju ili drugu terapiju) kod zloćudnih tumora

Posebno su zahtjevne operacije parotidne žlijezde, jer kroz nju prolazi živac lica (n. facialis), koji upravlja pokretima mišića lica. Zbog toga su iskustvo kirurga, detaljno predoperativno planiranje i precizna tehnika od presudne važnosti za očuvanje funkcije lica i dobar konačni ishod.

U QMC-u provodimo cjelovitu, suvremenu i stručno vođenu dijagnostičku obradu tumora žlijezda slinovnica, s ciljem ranog otkrivanja dobroćudnih i zloćudnih tumora, pravodobnog postavljanja dijagnoze i optimalnog planiranja liječenja. Poseban naglasak stavlja se na očuvanje funkcije živca lica, anatomskih struktura vrata i postizanje onkološke sigurnosti.

Obrada uključuje:

1. Specijalistički ORL pregled
2. Detaljan klinički pregled usne šupljine i vrata
3. Ultrazvuk žlijezda slinovnica
4. Citološka punkcija (FNA) tumora žlijezde slinovnice
5. CT ili MR vrata (prema indikaciji)
6. Kirurški zahvat prema nalazu
7. Patohistološka analiza odstranjenog tkiva
8. Individualni plan liječenja i praćenja