Oteklina žlijezde slinovnice u području obraza, ispod donje čeljusti ili pod jezikom vrlo je čest razlog zbog kojeg se pacijenti javljaju ORL specijalistu. Takva oteklina često se javlja naglo, može se spontano povući i ponovno pojavljivati, a nerijetko je povezana s unosom hrane. Pacijenti često primijete da se otok pojačava tijekom obroka, a potom djelomično smanjuje, što dodatno izaziva zabrinutost i pitanja o mogućem uzroku.

Upravo zbog takvog tijeka simptoma pacijenti najčešće posumnjaju na upalu žlijezde slinovnice ili kamenac u slinovnici, što je u većini slučajeva točno. Važno je naglasiti da se u velikoj većini slučajeva radi o upalnim ili opstruktivnim stanjima žlijezda slinovnica, koja su neugodna i mogu biti bolna, ali najčešće nisu opasna i dobro reagiraju na pravilno, ciljano konzervativno liječenje.

Ipak, ključno je prepoznati situacije u kojima simptomi odstupaju od uobičajenog tijeka, kada se oteklina ne povlači, postaje učestalija ili poprima drugačija obilježja, jer takva stanja zahtijevaju dodatnu dijagnostičku obradu.

Žlijezde slinovnice proizvode slinu, koja ima iznimno važnu ulogu u svakodnevnom funkcioniranju usne šupljine i probavnog sustava. Slina omogućuje:

• vlaženje i zaštitu sluznice usne šupljine
• olakšavanje žvakanja i gutanja hrane
• normalan govor
• prirodnu obranu od bakterija i infekcija

Najčešće zahvaćene velike žlijezde slinovnice su:

• parotidna žlijezda (parotida) – smještena u području obraza i ispred uha
• submandibularna žlijezda – smještena ispod donje čeljusti
• sublingvalna žlijezda – smještena pod jezikom

Upala žlijezde slinovnice (sialadenitis) i začepljenje izvodnih kanalića najčešće nastaju kao posljedica bakterijskih ili virusnih infekcija, dehidracije, smanjenog protoka sline ili prisutnosti kamenca u slinovnici (sialolitijaza). Posebno je važno istaknuti da je submandibularna žlijezda sklonija stvaranju kamenaca zbog sastava sline i sporijeg protoka kroz izvodni kanal.

Upalna i opstruktivna stanja žlijezda slinovnica imaju relativno tipičnu kliničku sliku. Najčešći simptomi uključuju:

• bol i osjetljivost u području zahvaćene žlijezde
• otok koji se izraženije javlja tijekom obroka
• osjećaj pritiska, napetosti ili pulsiranja
• smanjeno ili otežano lučenje sline
• ponekad povišenu tjelesnu temperaturu i opće simptome

Kod kamenca u slinovnici otok se često javlja u epizodama, osobito tijekom jela, kada se pojača proizvodnja sline, ali je njezin odljev onemogućen. Nakon obroka oteklina se može djelomično povući, što je karakterističan znak opstrukcije izvodnog kanalića.

U QMC-u provodimo cjelovitu, suvremenu i stručno vođenu dijagnostičku obradu upalnih stanja žlijezda slinovnica, s ciljem pravodobnog prepoznavanja sialadenitisa, razlikovanja upale od opstruktivnih stanja (kamenca) te isključenja drugih patoloških promjena kada je to potrebno. Cilj obrade je točna dijagnoza, optimalno liječenje i izbjegavanje nepotrebnih zahvata.

Obrada uključuje:

1. Specijalistički ORL pregled
2. Pregled usne šupljine i izvodnih kanalića slinovnica
3. Ultrazvuk žlijezda slinovnica
4. Citološka punkcija (FNA) – prema indikaciji
5. Indikacija CT ili MR pretraga u suradnim ustanovama
6. Kirurški zahvat – prema potrebi
7. Patohistološka analiza
8. Individualni plan liječenja i praćenja

Liječenje bolesti žlijezda slinovnica u najvećem broju slučajeva započinje konzervativnim pristupom, koji je usmjeren na uklanjanje uzroka i smirivanje upale. Terapija može uključivati:

• antibiotike, kada je dokazana ili visoko suspektna bakterijska infekcija
• protuupalne lijekove i analgetike za smanjenje boli i otoka
• pojačanu hidraciju, koja potiče lučenje sline
• tople obloge i manualnu masažu žlijezde
• poticanje lučenja sline (npr. kiseli bomboni ili stimulansi sline)

Kod sialolitijaze terapijski pristup ovisi o veličini, položaju i dostupnosti kamenca. Manji i povoljno smješteni kamenci često se mogu riješiti bez operacije, dok se kod ponavljanih, trajnih ili kompliciranih opstrukcija planira kirurško liječenje kako bi se spriječile kronične promjene i trajno oštećenje žlijezde.