NARUČI SE

Hiperparatireoidizam (dobroćudni tumori doštitnih žlijezda)

Home » QMCmed leksikon » Hiperparatireoidizam (dobroćudni tumori doštitnih žlijezda)

Što je hiperparatireoidizam?

Hiperparatireoidizam je poremećaj u kojem doštitne (paratireoidne) žlijezde stvaraju previše paratireoidnog hormona (PTH), zbog čega dolazi do povišenja kalcija u krvi (hiperkalcemija) i smanjenja fosfora.
Paratireoidne žlijezde su male, veličine graška (5-7 mm), obično ih ima četiri, smještene su straga uz štitnjaču i imaju ključnu ulogu u održavanju ravnoteže kalcija i fosfora u organizmu.

Najčešći uzrok hiperparatireoidizma su dobroćudni tumori (adenomi) jedne od doštitnih žlijezda. Rjeđe se radi o hiperplaziji svih žlijezda ili iznimno o karcinomu doštitne žlijezde (manje od 1% slučajeva).

Koja je razlika između primarnog, sekundarnog i tercijarnog hiperparatireoidizma?

Vrlo je važno razlikovati tri osnovna oblika jer imaju različito porijeklo, klinički tijek i liječenje.

Primarni hiperparatireoidizam

  • Najčešći oblik (preko 80-85% slučajeva).
  • Uzrokovan je najčešće dobroćudnim adenomom jedne doštitne žlijezde, rjeđe hiperplazijom više žlijezda ili izuzetno rijetko karcinomom.
  • Posljedica je nekontroliranog lučenja PTH, što dovodi do povišenog kalcija u krvi (hiperkalcemije) i smanjenog fosfora.

Sekundarni hiperparatireoidizam

  • Najčešće se javlja kod kronične bubrežne bolesti (stadiji 4 i 5) kada bubrezi ne mogu aktivirati vitamin D i izlučiti fosfat.
  • To vodi do dugotrajno sniženog kalcija, što stimulira doštitne žlijezde na pojačani rad (hiperplaziju) i povećano lučenje PTH, ali kalcij ostaje nizak ili u donjim granicama.

Tercijarni hiperparatireoidizam

  • Razvija se nakon dugotrajnog sekundarnog hiperparatireoidizma, osobito u pacijenata na dugogodišnjoj dijalizi.
  • Žlijezde postanu autonomne, nastavljaju nekontrolirano lučiti PTH čak i kad se metabolizam kalcija normalizira (npr. nakon transplantacije bubrega), pa nastaje hiperkalcemija slično kao kod primarnog oblika.

Koji su simptomi i moguće komplikacije?

Simptomi

Primarni hiperparatireoidizam često dugo nema nikakvih simptoma i otkrije se slučajno prilikom rutinskog određivanja kalcija. Kad se ipak pojave simptomi, oni su često nespecifični i polagano napreduju.

  • Umor, slabost, osjećaj iscrpljenosti i bezvoljnosti.
  • Nervoza, smetnje koncentracije i „magla u glavi“.
  • Pojačana žeđ i učestalo mokrenje, jer hiperkalcemija smanjuje sposobnost bubrega za koncentraciju mokraće.
  • Gubitak apetita, povremena mučnina, bol u trbuhu ili konstipacija.

Komplikacije

  • Kosti: povišeni PTH izvlači kalcij iz kostiju ➔ osteopenija, osteoporoza, povećan rizik prijeloma.
  • Bubrezi: višak kalcija stvara uvjete za bubrežne kamence (nefrolitijaza) i može dugoročno oštetiti bubrežnu funkciju.
  • Kardiovaskularni sustav: može doprinijeti povišenom krvnom tlaku i poremećajima srčanog ritma.
  • U rijetkim zanemarenim slučajevima razvija se osteitis fibrosa cystica, težak oblik koštane bolesti.

Kako se postavlja dijagnoza hiperparatireoidizma?

U QMC-u provodimo kompletnu dijagnostiku:

Laboratorijske pretrage krvi i mokraće:
• povišeni kalcij u krvi (hiperkalcemija),
• povišeni ili neprikladno normalni PTH,
• sniženi fosfor,
• ponekad povišeni markeri koštane razgradnje (osteokalcin, CTx).
• često povišen kalcij u 24-satnoj mokraći.

Ultrazvuk vrata:
• može otkriti uvećanu doštitnu žlijezdu (adenom).

Sestamibi scintigrafija (paratiroidna scintigrafija):
• najpouzdanija metoda za preciznu lokalizaciju adenoma, neophodna za planiranje operacije.

DEXA denzitometrija:
• za procjenu gustoće kostiju i rizika od prijeloma.

Kako se liječi hiperparatireoidizam?

Primarni hiperparatireoidizam

  • Jedino definitivno liječenje je operacija (paratireoidektomija) kojom se uklanja adenom ili hiperplastične žlijezde.
  • Kod većine bolesnika uklanja se samo jedna žlijezda (adenom), uz provjeru ostalih.
  • Time se sprječava progresija osteoporoze i nastanak bubrežnih kamenaca.

Sekundarni hiperparatireoidizam

  • Liječi se kontrolom osnovnog uzroka:
  • regulacija fosfata u krvi,
  • nadoknada aktivnog vitamina D (kalcitriol),
  • prehrana s manje fosfora.
  • Operacija se radi samo kod vrlo uznapredovalih slučajeva s nekontroliranim PTH.

Tercijarni hiperparatireoidizam

  • Ako žlijezde postanu autonomne i nastane hiperkalcemija nakon transplantacije, također je indicirana operacija.

Najčešća pitanja pacijenata o operaciji doštitnih žlijezda


  • Hoće li mi operacija oštetiti štitnjaču?

    Operacija se izvodi ciljano, uklanja se samo adenom ili hiperplastična doštitna žlijezda. Štitnjača se najčešće u potpunosti očuva, osim ako istodobno postoji struma ili čvorovi.

  • Moram li nakon operacije piti hormone?

    Nakon operacije doštitnih žlijezda ne piju se hormoni kao za štitnjaču, ali može biti potrebna privremena nadoknada kalcija i vitamina D dok se preostale paratireoidne žlijezde ne prilagode.

  • Koliko traje oporavak i kad mogu kući?

    Najčešće se kući ide 24-48 sati nakon operacije. Povratak uredskim poslovima moguć je kroz 7-10 dana, a teži fizički rad nakon 2-3 tjedna.

  • Koliki je rizik od hipokalcemije?

    Kod uklanjanja adenoma ili dijela hiperplastičnih žlijezda, preostale žlijezde najčešće nastave raditi normalno. Ako se privremeno „uspavaju“, mogu nastati znakovi niskog kalcija (trnci, grčevi) koji se korigiraju kalcijem i vitaminom D. Trajna hipokalcemija rijetka je.

QMCmed LEKSIKON


Ostali postovi


    Doktori