U Centru za kožne tumore pregled svake promjene na koži započinje detaljnom kliničkom evaluacijom iskusnog liječnika, pri čemu se promatraju veličina, oblik, boja, tekstura i dinamika rasta promjene. Posebna se pažnja posvećuje lokaciji tumora, jer promjene na licu, usnama, vjeđama, uški ili nosu zahtijevaju drugačiji pristup nego promjene na trupu ili ekstremitetima.

Pregled uključuje i procjenu okolne kože te, po potrebi, regionalnih limfnih čvorova, kako bi se dobio cjelovit uvid u stanje bolesnika.

Na temelju pregleda izrađuje se individualizirani plan dijagnostike i liječenja – koji može uključivati kiruršku eksciziju, dodatne pretrage ili praćenje – uvijek vodeći računa o onkološkoj sigurnosti i očuvanju estetske i funkcionalne cjelovitosti regije.

Ukoliko postoji sumnja na zloćudnost, liječenje se planira tako da osigura potpuno uklanjanje tumora s adekvatnim rubom, ali i maksimalno očuvanje izgleda i funkcije kože, osobito kod promjena u estetski i funkcionalno osjetljivim regijama.

Ultrazvučni pregled vrata i drugih dijelova tijela neizostavan je korak u procjeni limfnih čvorova te potkožnih tvorbi poput lipoma, ateroma i drugih nodularnih promjena kože i potkožja.

Pomoću suvremenog ultrazvučnog uređaja visoke rezolucije mogu se precizno analizirati:

• veličina, oblik i unutarnja struktura limfnih čvorova,
• dubina, granice, ehogenost i vaskularizacija potkožnih tvorbi,
• prisutnost upalnih, reaktivnih ili sumnjivih karakteristika.

Ova metoda je neinvazivna, bezbolna i bez zračenja, a omogućuje liječniku da u stvarnom vremenu procijeni promjenu i donese odluku o daljnjem postupanju – uključujući kirurško uklanjanje, daljnje praćenje ili citološku punkciju, ako je potrebna.

Ultrazvuk limfnih čvorova i potkožnih tvorbi temelj je kvalitetne dijagnostike oteklina, čvorova i drugih promjena ispod kože. Njime se brzo i bezbolno otkrivaju lezije koje mogu zahtijevati dodatnu obradu.
Ključ za sigurnu dijagnozu je citološka punkcija tankom iglom (FNA) kojom se pod kontrolom ultrazvuka precizno uzima uzorak sumnjive promjene. Metoda ne zahtijeva anesteziju, minimalno je neugodna i traje samo nekoliko minuta, a omogućuje mikroskopsku analizu za postavljanje jasne dijagnoze.
Uzorak analizira iskusni klinički citolog, što osigurava brzu i pouzdanu dijagnostiku promjena, ključnu za planiranje daljnjeg liječenja ili praćenja. Suradnja radiologa, kirurga i citologa jamči najvišu razinu sigurnosti i stručnosti.

Kirurška ekscizija zlatni je standard u liječenju većine kožnih tumora – kako dobroćudnih tako i zloćudnih. Pristup se prilagođava vrsti tumora, njegovoj lokaciji, veličini i estetsko-funkcionalnoj važnosti zahvaćenog područja. Cilj je potpuno uklanjanje promjene s adekvatnim sigurnosnim rubom, uz što manju traumu okolnog tkiva i estetski prihvatljivo zatvaranje rane.

Najčešće se primjenjuju tri kirurške strategije:

• Eliptoidna ekscizija s primarnim zatvaranjem– kod manjih tumora i povoljnih lokalizacija, s brzim oporavkom i uskim ožiljkom.
• Ekscizija i rekonstrukcija lokalnim režnjem– kod većih tumora ili u osjetljivim regijama (nos, vjeđe, uška, usne) za očuvanje funkcije i estetike.
• Ekscizija i sekundarno cijeljenje rane– kada se čeka patohistološki nalaz prije konačne rekonstrukcije.

Zahvat se izvodi u lokalnoj anesteziji, traje kratko i nije bolan. Patohistološka analiza uklonjenog tkiva, gotova unutar 7–14 dana, ključna je za potvrdu dijagnoze i planiranje daljnjeg liječenja.

Radiofrekventna (RF) kirurgija koristi visokofrekventnu izmjeničnu struju za uklanjanje kožnih promjena uz minimalno oštećenje okolnog tkiva. Omogućuje precizno uklanjanje površinskih i manjih potkožnih lezija, uz manju traumu, slabije krvarenje i brži oporavak nego klasične kirurške metode.

Izvodi se u lokalnoj anesteziji, najčešće bez šivanja. Indikacije uključuju seboroične i aktinične keratoze, fibrome, papilome, površne aterome, male lipome i odabrane vaskularne promjene. Ne koristi se za zloćudne ili suspektne lezije.

Zahvat kombinira rez i koagulaciju u jednom aktu, što smanjuje krvarenje i omogućuje estetski povoljan ožiljak. Potpuna epitelizacija obično nastupa unutar 7–14 dana, ovisno o lokalizaciji i veličini promjene.

Zahvaljujući preciznosti i sigurnosti, RF kirurgija je izvrsna opcija za uklanjanje odabranih promjena, posebno na licu i drugim vidljivim regijama gdje je važna minimalna trauma tkiva.

Krioterapija je nekirurška metoda uklanjanja kožnih promjena primjenom ekstremno niske temperature (tekući dušik –196 °C). Djeluje smrzavanjem stanica i njihovim postupnim odstranjivanjem kroz nekoliko dana do tjedana.

Zahvat je brz, jednostavan i bez reza, provodi se ambulantno i obično bez anestezije. Najčešće indikacije su aktinične i seboroične keratoze, bradavice, papilomi te površinske hiperkeratotične lezije. Ne koristi se kod melanoma, dubokih ili dijagnostički nejasnih promjena.

Postupak se izvodi sprejom ili štapićem s tekućim dušikom, u jednom ili dva ciklusa zamrzavanja i otapanja. Nakon tretmana mogu se javiti crvenilo, mjehuri ili krasta, a rana cijeli spontano u 7–14 dana.

Zahvaljujući učinkovitosti, sigurnosti i dobrom estetskom rezultatu, krioterapija je idealna za površinske i premaligne lezije kože, posebno kada se želi izbjeći kirurški zahvat.

Patohistološka analiza (PHD) je dijagnostički postupak kojim se mikroskopski analizira uzorak tkiva uzet biopsijom ili tijekom operacije. Analiza omogućuje liječnicima da točno utvrde prirodu promjene – radi li se o normalnom, upalnom, benignom (dobroćudnom) ili malignom (zloćudnom) procesu.