Prošlost: Švicarska i problem nedostatka joda Početkom 20. stoljeća, Švicarska, osobito područja Alpa, suočavala se s ozbiljnim problemima uzrokovanima nedostatkom joda u prehrani. Stanovnici planinskih područja često su patili od gušavosti (povećane štitnjače), što je bila posljedica niskih razina joda u vodi i hrani. Osim toga, istraživanja su počela povezivati nedostatak joda s ozbiljnim kognitivnim

Doštitne žlijezde igraju ključnu ulogu u regulaciji razine kalcija u organizmu putem proizvodnje paratireoidnog hormona (PTH). Ovaj hormon povećava razinu kalcija u krvi djelovanjem na tri glavna načina: Mobilizacija kalcija iz kostiju – PTH potiče stanice koje razgrađuju kost (osteoklasti) da oslobode kalcij iz koštanog tkiva u krvotok. Povećanje apsorpcije kalcija u crijevima – PTH

Silikonski implantati su izumljeni i prvi put upotrijebljeni 1962, kada su ih Thomas Cronin i Frank Gerow ugradili pacijentici iz Texasa. Do tada su se za povećanje grudi koristili razni materijali (tekući silikon, mlijeko, hrskavica…) s učestalim i teškim komplikacijama. Povećanje dojki implantatima je najčešća estetska operacija. Većina pacijentica je vrlo zadovoljna povećanjem dojki. U

Najsuvremenija tehnologija za postoperativni oporavak uz najmanje komplikacija.  Tonzilektomija je kirurški postupak odstranjivanja krajnika (mandula). Radi se o proceduri koja se najčešće izvodi u dječjoj dobi, adolescenciji, a rjeđe u zrelim godina. Učestale upala krajnika (više od 5 godišnje, od kojih su najmanje dvije gnojne), te komplikacije koje su vezane za te upale (peritonzilarni apscesi

Štitnjača je organ čiji izgled podsjeća na leptira, a nalazi se na donjem dijelu vrata, neposredno iznad prsne kosti. Metabolički je izrazito aktivan organ čiji rad utječe na normalno funkcioniranje cijelog tijela. Hormoni štitnjače (T3 i T4) djeluju na regulaciju krvnog tlaka, procese rasta i razvoja tijela, regulaciju tjelesne težine u sklopu anaboličkih i kataboličkih

Najpreciznija rečenica koja bi trebala opisivati suvremenu medicinu kaže da se radi o znanosti koja je zasnovana na dokazima. Drugim riječima, svaka medicinska procedura, terapija ili kirurški zahvat trebaju biti temeljeni na znanstveno provjerljivim i neoborivim činjenicama. Korist neke medicinske intervencije mora biti višestruko veća od moguće potencijalne štete jer je glavno geslo medicinske struke

U Hrvatskoj će tek svaki deseti stanovnik znati bar približno objasniti pojam karcinoma glave i vrata. Niti u razvijenim zemljama zapadnog svijeta nije ništa drugačije. To zapravo začuđuje s obzirom na to da je planocelularni karcinom glave i vrata peti najučestaliji karcinom ljudi u svijetu, te predstavlja 6% svih zloćudnih bolesti. Prema podacima Svjetske zdravstvene

U Hrvatskoj svake godine 3000 osoba završi na operaciji štitnjače. Od ukupnog broja operiranih, na karcinome štitnjače otpada otprilike 600 bolesnika. Kod žena je to peti najčešći karcinom te se u usporedbi s muškarcima otkriva pet puta češće. Najčešće se otkriva između tridesete i šezdesete godineživota, ali nije iznenađenje ako se pojavi u djece ili